Završni osvrt na 13. Dane franjevačke kulture

Ovogodišnja kulturno-vjerska manifestacija Dani franjevačke kulture, u suorganizaciji Franjevačkog samostana, Matice hrvatske, Zavičajnog muzeja te Knjižare i papirnice “Pin” Našice, trajala je od 1. do 10. svibnja. Bila je to prigoda za prikaz i svjedočenje franjevačke duhovnosti pisanom riječju, glazbom, slikom i molitvom. Uz svibanjske pobožnosti u čast Blaženoj Djevici Mariji i svete mise u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog, javnosti su bili dostupni različiti vjernički, kulturni i znanstveni sadržaji prikazani u muzeju, crkvi i pastoralnoj dvorani Emaus

Otvarajući program DFK našički je gvardijan i župnik fra Zoran Bibić naglasio kako mu je drago što i ove godine posjetitelji sadržaja Dana franjevačke kulture imaju prigodu upoznati kulturno, povijesno i duhovno blago franjevačke prisutnosti u Našicama. Prvi sadržaj bilo je predstavljanje knjige Gabrijele Spes o značenju obitelji za odgoj djece u vjeri, ljubavi i nadi, pod naslovom “A tko će onda dati svećenika: svjedočanstvo jedne majke”. Suorganizatori susreta bili su Knjižara i paprinica Pin i Zajednica žena HDZ “Katarina Zrinski” Našice, a voditelj i autoričin sugovornik bio je Rudica Čeme; u glazbenom dijelu programa pjevali su članovi našičke Frame i zbor mladih “Stado malo” iz Zoljana.

Predavanje dr. sc. Dinka Župana „Biti učenik u 19. stoljeću“ i predstavljanje projekta Hrvatske nacionalne zaklade za znanost „Od protomodernizacije do modernizacije hrvatskog školstva (18. – 19. stoljeće) pod vodstvom dr. sc. Ivane Horbec održano je 2. svibnja u dvorani Emaus. O aktivnostima na projektu govorio je povjesničar dr. sc. Milan Vrbanus koji je upoznao nazočne s rezultatima projekta, osobito bazama podataka hrvatskih studenata na visokim školama Habsburške Monarhije te učitelja i profesora škola s područja Kraljevina Hrvatske i Slavonije. Prikazani procesi ključni su za formiranje školstva kao odgojno-obrazovnog sustava koji postaje važan čimbenik u nastanku modernih građanskih društava, pa time i ključan za razumijevanje društva u cijelosti. Ciljevi su projekta: utvrditi ključne čimbenike formiranja, djelovanja i utjecaja školstva u hrvatskoj povijesti, valorizirati suodnos hrvatskoga školstva sa školstvom Habsburške Monarhije i njegov odraz na društvenu mrežu moći, šira kontekstualizacija i međunarodna promocija tema iz povijesti hrvatskoga školstva, popularizacija tema iz povijesti školstva, promocija novih metodoloških obrazaca uistraživanju povijesti, a to su: analiza i kritička obrada arhivske građe, suradnja sa znanstvenicima srodnih disciplina u zemlji i inozemstvu, diseminacija rezultata putem publikacija, konferencija i digitalnih medija.HNK OSIJEK

U crkvi je 5. svibnja nakon večernje mise program DFK obogatio koncert solista izbora Hrvatskog narodnog kazališta iz Osijeka, uz sudjelovanje mještovitog zbora mladih iz osječke donjogradske župe Preslavnog Imena Marijina. Na veliko oduševljenje mnogobrojnih posjetitelja u programu su izveli: „Requiem“ Gabriela Fauréa i “Agnus Dei” Samuela Barbera. znanstveni skup

U sklopu ovogodišnjih Dana franjevačke kulture u Našicama je 6. svibnja održan 17. znanstveni skup u nizu „Tihi pregaoci“ na temu fra Jerolim Lipovčić i njegovo doba povodom 300. obljetnice Lipovčićeva rođenja. Znanstvenici Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu prikazali su lik i djelo tog franjevačkog redovnika, filozofa i bogoslova u ozračju njegova i našeg doba. U ime domaćina sudionike i goste pozdravili su gradonačelnik Krešimir Žagar i predsjednica Matice hrvatske Našice Silvija Lučevnjak, a posebnu radost zbog održavanja Dana franjevačke kulture u Našicama i znanstvenog skupa izrazio je fra Ilija Vrdoljak, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Predsjednik Organizacijskog odbora doc. dr. sc. Marinko Šišak objasnio je cilj znanstvenih skupova “Tihi pregaoci” – oteti zaboravu istaknute franjevce i njihovo djelovanje u različitim krajevima posredstvom stručnih izlaganja i tiskanja prigodnih publikacija. Govoreći o Lipovčićevu putu od nastavnika do voditelja pokrajinske zajednice, prof. dr. sc. Franjo Emanuel Hoško naglasio je Lipovčićevu znamenitost po znanju i po redovničkom životu. Taj javnosti malo poznat Požežanin (28. listopada 1716. – 30. lipnja 1766.) bio je franjevački redovnik, filozof i bogoslov. Pisao je na latinskom i na hrvatskom jeziku (molitvenici, pastoralno-katehetski priručnici te kanonsko-pravni i drugi tekstovi). Djelovao je kao lektor filozofije u Baji i teologije u Budimu. Kao lektor je održao sedam javnih rasprava, od kojih su dvije na latinskom objavljene u Budimu. Tiskao je i nekoliko djela namijenjena katoličkom puku na hrvatskom jeziku. U franjevačkoj je zajednici obavljao dužnosti gvardijana i definitora Bosne Srebrene, te definitora i provincijskog vikara u novoosnovanoj Provinciji sv. Ivana Kapistrana. Postao je franjevačkim provincijalom u Požegi 1766. godine, gdje iste godine i umire. U kontekstu izlaganja o obitelji Lipovčić te požeškom građanstvu i franjevcima u 18. st. dr. sc. Robert Skenderović usmjerio je pozornost na požeške franjevce u vrijeme Lipovčićeva odrastanja, koji su predstavljali njegove duhovne uzore, a dr. sc. Milan Vrbanus govorio je o društvenim, ekonomskim, političkim i kulturnim promjenama u Požegi tijekom Lipovčićeva života. Slavonsku vojnu krajinu, instrukcije Marije Terezije, Khevnhüllerov regulament, centralizaciju i modernizaciju Slavonije tijekom 18. st. prikazala je doc. dr. sc. Kristina Milković Šarić. Predstavljajući Lipovčićevo djelo “Dušu čuvajuće pohođenje”, prof. dr. sc. Ivan Karlić izložio je njegovo učenje i tumačenje sakramenata kršćanske inicijacije (krštenje, potvrda, euharistija). O Lipovčićevoj knjizi “Trechi sadh – na svitlost dano posli Lipovčićeva preminutja”, prof. dr. sc. Zlata Šundalić upozorila je na suradnički odnos autora knjige i fra Emerika Pavića te izostavljanje ili slabu zastupljenost Lipovčićeva imena u povijesnim prikazima i bibliografijama stare hrvatske književnosti. Trećoredski časoslov fra Jerolima Lipovčića kao primjer barokne nabožne književnosti i odraz barokne pobožnosti franjevaca Provincije sv. Ivana Kapistrana prikazao je mr. sc. Daniel Patafta. Dijakronijski pogled na sinonimiju iz slavonskog kuta na primjerima franjevačkih zapisa Lipovčićeva doba izložila je prof. dr. sc. Branka Tafra. O Jerolimu Lipovčiću i slavonskoj grafiji 18. st. govorila je dr. sc. Silvija Ćurak, a o našičkim franjevcima, kulturnoj baštini i krajoliku Lipovčićeva doba slikokazni prikaz dala je prof. Silvija Lučevnjak, ravnateljica Zavičajnog muzeja u Našicama. Prosvjetiteljsku ulogu našičkih franjevaca, njihov velik doprinos na području školstva i obrazovanja te samostansku knjižnicu u 18. st. istražila je Renata Bošnjaković, dipl. pov. i viša knjižničarka Zavičajnog muzeja u Našicama.

O demografskim kretanjima Koške u doba Jerolima Lipovčića u kontekstu teme Koška, Corpus separatum Franjevačkog samostana u Našicama sredinom i u drugoj pol. 18. st., stručno predavanje održao je Zdenko Samaržija, prof. Franjevačke zapise o franjevcima istražila znanstveni skup2je izv. prof. dr. sc. Tamare Tvrtković te ukazala na zanimljive izvorne podatke o fra Jeronimu Lipovčiću iz zapisnika i ljetopisa na latinskom jeziku. Lipovčičevu aktivnost na izdavanju pučkih kalendara pisanih iliričkim jezikom te njihovu didaktično-prosvjetnu ulogu u kontekstu hrvatske pismenosti, naobrazbe i književnosti prikazao je doc. dr. sc. Marinko Šišak. Izlaganja su pratili ugledni gosti, predavači, našički franjevci, zainteresirani građani i gimnazijalci.

Nakon nedjeljne večernje mise 8. svibnja – na Majčin dan u ozračju župne crkve kao u simbolične i stvarne “otvorene knjige” predstavljena je brošura o našičkoj franjevačkoj crkvi i samostanu, u izdanju Franjevačkog samostana, Zavičajnog muzeja i Knjižare Pin Našice.IMG_20160509_225600Urednici su fra Zoran Bibić, Silvija Lučevnjak i Rudica Čeme, a pripremu za tisak ostvario je Zvonko Pinter. Ova nevelika, ali dragocjena knjiga riječju i slikom prikazuje blago franjevačke kulture – vjernički duh, barokno oblikovane i urešene interijere i okoliš crkve i samostana, prostore do kojih ne seže pogled vjernika i prolaznika, usmjerava pozornost na skrivene detalje i otkriva postojano bogatstvo franjevačkog duha – onih koji su u našičkom samostanu živjeli, ustrajno se molili i predano radili. Neki su od njih poput fra Ante Perkovića, zaslužnoga gvardijana u doba otvaranja franjevačke knjižnice 1987., danas ponovo u našičkom samostanu, u kojem je u ono vrijeme veću obnovu i značajnu suradnju s vjernicima i gradskim dužnosnicima započeo p. Slavko Bulaja. Značenje franjevačke crkve i samostana za grad i župu slikovito izražava uvodna riječ sadašnjeg župnika i gvardijana fra Zorana Bibića: Crkva smještena na brijegu sa zvonikom koji pokazuje prema nebu već je na prvi pogled simbol duhovne vertikale našega grada, odnosno vjere, molitve i duhovne dimenzije koja ovdje vjekovima postoji, a čije je središte upravo u crkvi i samostanu. Kratkim tekstovima i fotografijama prikazana je povijest crkve i samostana od 13. st. do danas, uz opis oltarā: sv. Antuna, sv. Franje Asiškog, sv. Josipa, sv. Ivana Krstitelja, Blažene Djevice Marije, sv. Križa i Gospe Lurdske, zatim oratorija, propovjedaonce, orgulja i kora, korskih klupa, ispovjedaonica, kipova, freski, slika, spomen-ploča, sakristije, raspela, blagovaonice, vitraja, samostana i klaustra, stalnog postava Blago našičkih franjevaca, zapadnog pročelja, crkvenog tornja i zvona (koja su nakon višestrukih uništenja obnovljena 1992. uz blagoslov kardinala Franje Kuharića). Knjižica završava biografskim leksikonom o znamenitim franjevcima, među kojima su: Grgur Našičanin, Jeronim (Bogoslavić) Lučić, Antun Bačić, Marko Bulajić, Euzebije Fermendžin, Placido Marko Belavić, Srećko Majstorović i Julije Jančula. Osobitu važnost za promicanje franjevačke duhovnosti ima samostanska knjižnica otvorena za javnost 1987., a odnedavno je uređen samostanski i župni arhiv. U njegovanom okolišu samostanskog kompleksa izgrađen je 2005. godine pastoralni centar Emaus, a tijekom konzervatorskih istraživanja pod vodstvom dipl. povjesničara umjetnosti Ratka Ivanušeca otkriveni su iznimno vrijedni gotički nalazi koji određuju koncept obnove crkve i samostana uz prikaz slojevitosti graditeljskih faza, od gotičke i barokne do historicističke stilizacije.

dfk-zadnji danTradicionalna, 13. po redu kulturno-vjerska manifestacija Dani franjevačke kulture u Našicama zatvorena je 10. svibnja u Izložbenom salonu Zavičajnog muzeja Našice uz predavanje prof. Zdenka Samaržije na temu „Društvena angažiranost našičkih franjevaca“ i predstavljanje knjige Edde Dubravec i Zdenka Samaržije „Društvena angažiranost redovničkih zajednica u Baranji, Slavoniji i Srijemu“. Autori ove informativne knjige su Edda Dubravec, arheologinja i televizijska scenaristica, te Zdenko Samaržija, povjesničar, urednik monografija i zbornika te novinar, feljtonist i kolumnist. Objavljivanjem ove knjige započinju projekt Povratak knjizi, koji ima za cilj potaknuti čitanje te upoznavanje redovničkih zajednica i zavičajne kulturnopovijesne baštine iz različitih perspektiva od srednjega vijeka do modernih vremena.

Izvanredna sveta godina, Jubilej milosrđa vrijeme je milosti, oprosta i otvorenosti prema Bogu i bližnjima. Na to nas na osobit način potiče osamstoljetna franjevačka prisutnost, njihovo svakodnevno zauzimanje za mir i dobro u svijetu ravnodušnosti, zla i nepravde, a Dani franjevačke kulture prigoda su da to dublje osvijestimo i približimo široj javnosti.

Marija Pepelko

Podijelite s prijateljima....Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on Twitter